Cilj Geštalt terapije je svjesnost, a ne direktno traženje promjene. Geštaltistička teorija promjene je da što više netko pokušava biti ono što nije, to više ostaje isti (Beisser, 1970).

Gestalt terapija broji se u jednu od najvažnijih i najutjecajnijih terapijskih metoda u humanističkoj psihologiji. GT su razvili šezdesetih godina Fritz i Lora Pearls i Paul Goodman, a koristi se u individualnoj, grupnoj, partnerskoj i obiteljskoj terapiji.

Trenutno geštalt terapija dobiva na važnosti jer njezini karakteristični pojmovi poput svjesnosti i prihvaćanja imaju ogroman utjecaj na modernu psihoterapiju. Oba pojma, koja izvorno dolaze iz meditacije, temelji su geštalt terapijskog rada.

Gestalt terapija usmjerena je na promicanje unutarnjeg rasta i razvoj vlastite osobnosti. Oslobađanjem od blokada i ustaljenih obrazaca ponašanja klijent može sam riješiti probleme, a omogućuje mu se razvijanje novih ponašanja te aktiviranje potencijala.

Naši najdublji, najosnovniji pokretači samopoštovanja, samoljublja i samospoznaje bude se u prisustvu osobe koju doživljavamo kao potpuno prihvaćujuću. (Zinker, 1975:60)

U geštaltu imamo pet osnovnih pitanja:

Što sada radim?

Što sada osjećam?

Što sada želim?

Što sada izbjegavam?

Što sada očekujem?

Životna filozofija geštalta:

Živi u svakom trenutku, ovdje i sada – ne u prošlosti i ne u budućnosti, ne čekaj da se nešto promijeni da bi ti počeo živjeti.

Budi u kontaktu s onim što je pored ili ispred tebe, nemoj mijenjati ovo ovdje za ono „tamo negdje“.

Doživi svoj dodir sa stvarnim svijetom, s okolinom kakva je, a ne uživljuj se u fantazije odnosno u okolinu kakvu bi želio da je, a u stvari nije.

Iskustvo je vrijednije od misli, živi sa svim svojim osjetilima i osjeti što ti pružaju.

Prihvati sve svoje osjećaje i izrazi ih, nemoj ih opravdavati, niti objašnjavati, budi pošten prema sebi i prema drugima.

Prihvati ravnopravnost svojih osjećaja, sva pripadaju tebi.

Prihvati samo vlastite imperative za koje si spreman odgovarati i za koje nalaziš smisao u sebi, a ne za one „treba“ i „mora“, odričući se vlastite moći i predavši je izmišljenim idolima.

Preuzmi punu odgovornost pred sobom i drugima za svoje misli, osjećaje i postupke – ne manipuliraj sobom sužavanjem svoje svijesti, racionalizacijom, očekivanjima, procjenjivanjima i iskrivljavanjem.

Ako ocijeniš da ti je potrebno i da je u redu, prepusti se drugom biću kao što si ti.